5 Dec 2010 22:16
Re: Licenca
On Wed, Dec 01, 2010 at 05:57:46PM +0100, Marko Dimjasevic wrote: > On Utorak, 30. Studenoga 2010. 19:37:19 Luka Marčetić wrote: > > Dva pitanja za Marka. Ti si tu i tamo citirao neke zakone, ako sam > > propustio odgovore na ove stvari, oprosti i ponovi molim te: > > Mislim da je Matija puno bolji poznavatelj zakona o autorskom pravu. Svejedno, > evo koliko ja znam, tj. ako sam dobro skužio. Matija, slobodno me ispravi > i/ili nadopuni. Evo, ali IANAL takodjer. > > 1) Je li apsolutno sigurno da nas naš zakon sprečava staviti vlastiti > > rad u javnu domenu? > > Autorsko pravo ti pripada od onog trena kad počinješ stvarati djelo i ne moraš > ga nigdje registrirati. Ono ti jednostavno pripada i ne možeš ga Tocno. cl.9. ZAPSPa (NN167/03, http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/306987.html): "(1) Autor djela je fizicka osoba koja je autorsko djelo stvorila. (2) Autoru pripada autorsko pravo na njegovu autorskom djelu cinom samog stvaranja autorskog djela." > poništiti/odreći ga se. Tocno. Cl.50 kaze prilicno nedvosmisleno: "Autor se ne moze odreci svojega autorskog prava." > Jedino ga možeš prepisati nekom drugom. Mala ispravka: mozes prepisati nekom drugom iskoristanje imovinskih prava (cl.51+). Ne mozes ga u potpunosti prepisati nekom drugom, jer autorska prava uz imovinska prava ukljucuju i moralna prava autora (cl.14-17.) i druga prava (najjednostavnije grep 'ne može odreći' i 'ništav[aie]' u zakonu za vecinu njih) > Ako sam dobro pročitao, zakon uopće ne definira ništa kao javnu domenu. Drugim pa definira recimo "javno dobro" u cl.106 (cl.99-106. definiraju istek autorskog prava), to bi bilo to. > riječima, potrebno je pričekati da istekne autorsko pravo (u slučaju fizičke > osobe do smrti autora + 70 godina). Takodjer, "javna domena" bi uz gore navedeno bilo u tom smislu i sve sto nije sticeno autorskim pravom (cl.5.-8. definiraju sto je zasticeno, sto su "nezasticene tvorevine" i sl). > Ako se ne varam, licenca CC0 je nastala upravo zbog takvih pravnih > jurisdikcija u kojima nije moguće staviti djelo u javnu domenu po trenutku > stvaranja ili u nekom kasnijem trenutku, a prije isteka autorskog prava. CC0 > je valjda najbliže što možeš doći javnoj domeni po pitanju davanja prava > drugima, no djelo je svejedno ograničeno rokom autorskog prava. Tek nakon što > istekne autorsko pravo takvo djelo iz CC0 prelazi u javnu domenu. Tocno. Ukoliko pravni mehanizmi u nekoj drzavi omgucavaju autoru stavljanje djela u public domain, tada je CC0 ekvivalentan public domainu; a ukoliko ne omogucavaju, tada je CC0 najblizi public domainu sto moze biti. > > 2) Je li apsolutno sigurno da nemamo nešto slično fair-use-u? Ne znam sad odakle ovo, mozda sam se ja ili netko drugi krivo odrazili :) Nemamo fair use kao takav (kao amerikanci), ali imamo dosta stvari slicne namjene (ogranicanje apsolutne kontrole nosioca autorskog prava u danim segmentima) > Postoji po našem zakonu. Ne znam da li ima točno određeni članak, ali znam da > se u više navrata spominje. To što je netko zadržao sva autorska prava na neko Da, definirana su mahom u poglavlju 6 "SADRZAJNA OGRANICENJA AUTORSKOG PRAVA", cl.80.-98., i ukljucuju razne stvari kao privremeni prijenos (recimo web proxy), privatno koristenje (famozni cl.82 i tzv. "harac" cl.32), javne knjiznice i nastavu, odredjene ustupke osobama s invaliditetom, u svrhu informiranja javnosti, citiranja, reproduciranje autrskih djela smjestenih na javnim mjestima (recimo smio bi ufotkati kip bana jelacica na konju, cak i da je autor mrtav manje od 70 godina :), reproduciranje u svrhu postavljanja aukcije slike ili sl, radi parodije i karikature, tehnickih popravaka i sl. > djelo ne daje mu pravo da te ograniči na apsolutno svaki način korištenja - > zakon definira na koje se načine može koristiti. Tipa, bilo bi apsurdno da u > npr. srednjoj školi moraš napisati esej o Matoševom radu, a da ga ne smiješ > citirati kako bi potkrijepio neku svoju misao. No to sto je nesto apsurdno nikada ne treba uzimati kao pokazatelj da nije tako propisano zakonom :) Recimo meni osobno je cijela ideja patenata (ugrubo, da ti netko moze zabraniti da razmisljas u nekom smjeru i primjenis neku ideju, cak i ako si do nje dosao potpuno samostalno, a samo zato jer se netko drugi prvi dosjetio neke ideje i platio za neki papiric, znao ti za to ili ne) totalno suluda i premasuje i Orwellovu 1984u; pa svejedno patenti postoje i provode se svakodnevno.-- -- Opinions above are GNU-copylefted.
RSS Feed